Elvis Stanić

Jazz svugdje i za svakoga

Datum objave:
03.12.2005.
Autor:
Davor Hrvoj
Razgovor s cijenjenim lovranskim glazbenikom Elvisom Stanićem

Jazz svugdje i za svakoga

Lovranski gitarist, harmonikaš, skladatelj, producent i promotor Elvis Stanić je jedan od najznačajnijih hrvatskih glazbenika, posebice zaslužan za razvoj jazza u Liburnijskom kraju. Višestruki dobitnik prestižnih nagrada Porin i Status, upravo je primio godišnju nagradu Primorsko-Goranske županije za ”Unapređenje kvalitete kulturnog stvaralaštva” u 2005. Ovu tradicionalnu nagrada Županija dodjeljuje zaslužnim umjetnicima na osnovu nacionalnih i internacionalnih dostignuća u raznim kulturnim oblastima, kao i za promicanje i poticanje kulturnog i kreativnog stvaralaštva u Primorsko-Goranskoj županji.

- Zašto je u Liburniji jazz scena jedna od najzdravijih u Hrvatskoj?
- Na Liburnijaskom području djeluje jaka jazz scena, a trend širenja i popularizacije jazz kulture je u velikom porastu posljednjih desetak godina. Presudnu ulogu u tome ima jezgra glazbenika novog naraštaja koja od kraja osamdesetih uporno i dosljedno održava tu jazz scenu. Počelo je sa Žarkom Živkovićem, sa mnom i nekolicinom drugih glazbenika, nastavilo se i tijekom domovinskog rata, a scena je dožvijela svoj vrhunac mojim povratkom s Berklee Collega i pozitivnom motivacijom koju sam, nadam se, uspio prenijeti kolegama i brojnim mladim glazbenicima.
- Koja je uloga ”Jazz konobe” u poticanju jazza u tom kraju?
- ”Jazz konoba” je još jedan fenomen naše scene. To je neformalno društvo jazz glazbenika-amatera (u najboljem smislu te riječi), zaljubljenika u jazz, koji se okupljaju u konobi jednog od članova, inače profesionalnog ribara, i gdje uz tradicionalno kulturološko okružje mediterana - pršut, sir i crno vino - uživaju i sviraju jazz. To je skupina zaljubljenika u dobru glazbu koji ne žive od nje, ali žive za nju. Iz ”Jazz konobe” je i krenula ideja Liburnia Jazz Festivala kao i radionica za mlade i buduće jazz glazbenike.
- Utemeljitelj ste i umjetnički ravnatelj Liburnia Jazz Festivala. Koja je njegova uloga u glazbenom životu Hrvatske, ali i razvoju turizma kod nas?
- Počeo je na maloj pozornici uz more, u Lovranskoj lučici, a tijekom šest godina održavanja postao je jedan od najvećih hrvatskih jazz festivala koji se sada održava prvog vikenda u srpnju u Opatiji. Grad tih dana doslovno ”živi” jazz. Osim važnog kulturnog nacionalnog i međunarodnog značaja, velika je uloga tog festivala i u razvoju i promicanju turizma kao glavnog gospodarskog pokretača Liburnijske rivijere i čitave jadranske obale, s obzirom da je program uključen i u ponudu hotela, hotelskih terasa, opatijskih parkova i paviljona s više od tridesetak koncerata u tri dana. Osnovna zamisao, kad sam osmišljavao koncept festivala, bila je - jazz svugdje, u svakom prostoru i za svakoga. Samo je na Velikoj ljetnoj pozornici prošle godine bilo preko 6000 domaćih i stranih posjetitelja. Festival najbolje pokazuje kako i ”ekskluzivna” kulturna zbivanja mogu doprinjeti sveukupnom razvoju lokalnih mjesta i zajednica. Za ovogodišnji festival već imamo najave tour operatora o organiziranim dolascima turista upravo na naš festival.
- Dali ste velik doprinos odgoju i obrazovanju mladih jazz glazbenika. Kako se odvija taj dio vaše aktivnosti?
- Prošle smo godine po prvi put u Opatiji organizirali Jazz Ex Tempore, međunarodni susret vrhunskih glazbenika koji na licu mjesta skladaju, uvježbavaju i izvode potpuno nova djela nadahnuta Liburnijskim ugođajem. Umjetnici održavaju i radionice i tako izravno prenose svoja znanja i iskustva na mlade glazbenike. Jazz Ex Tempore se pokazao izuzetno uspješnim; zanimanje za radionice je bilo izuzetno, tako da će postati redovitim. Na toj osnovi promišljam dalje, o osnivanju stručne i kontinuirane Jazz škole, prve takve vrste u Hrvatskoj, što bi bilo iznimno važno za održanje i unapređenje jazz scene.
- Kako ste osmislili svoj novi, peti album ”Bolja strana svijeta/La Meilleure Partie du Monde”?
- On donosi odmak od jazz izraza koji sam gradio na prethodnim albumima To je povratak korijenima, kako u smislu glazbala - osim gitare sviram i harmoniku, tako i stilski - prema mediteranu, fadu, tangu, maorskoj i flamenko glazbi, prema glazbi uz koju sam odrastao. Na ovom sam CD-u najviše do sada dao osobni glazbeni pečat, ma kako da se to zvalo, jazz, world music, etno ili nekako drukčije.
- Na koji način pristupate vlastitom glazbenom nasljeđu?
- Našu glazbenu tradiciju, istarsko-mediteranski krug, koja je izuzetno vrijedna, ali i snažno povezana sa susjednim mediteranskom glazbenim etno-utjecajima, vrlo često koristim kao predložak za obradu, a gotovo nikad doslovno. Vrlo mi je bliska analogija sa začinima. Možete koristiti autohtone začine, ali pitanje je kakvog će okusa biti vaša osobna ”glazbena maneštra”. Tako je i u glazbi. Svaki autohtoni predložak obrađujem na vlastiti način, onako kako ga čujem u gotovom obliku, kad je skladba gotova i maneštra kuhana.
© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja