Antun Tomislav Šaban

Tajni prolaz hrvatskih jazzista na svjetsku scenu

Datum objave:
20.09.2005.
Autor:
Davor Hrvoj
Razgovor s Antunom Tomislavom Šabanom povodom Međunarodnih dana jazza i Jazz ciklusa HDS-a i Lisinskog

Tajni prolaz hrvatskih jazzista na svjetsku scenu

    Od 25. do 28. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će se 15. međunarodni dani jazza. Bio je to povod za razgovor s organizatorom priredbe, skladateljem i tajnikom Hrvatskog društva skladatelja Antunom Tomislavom Šabanom.
    - Kako ste osmislili program ovogodišnjih Međunarodnih dana jazza?
    - Program donosi presjek aktualnosti iz europskog i svjetskog jazza. Prvi dan će, slaveći šezdesetu obljetnicu rada Big Banda Radiotelevizije Slovenija, nastupiti najstariji orkestar u ovom dijelu Europe. Primjereno svom jubileju izvest će program slovenskih skladatelja. Slijedi jedinstveni švedski projekt pod nazivom Markings. Povod tom projektu je stota obljetnica rođenja bivšeg tajnika Ujedinjenih nacija Daga Hammarskjolda koja se obilježava ovih dana. Osim što je bio političar i diplomat, Hammarskjold je bio i pjesnik. Švedski skladatelj Orjan Fahlstrom je uglazbio njegove tekstove i priredio ih za jazz orkestar, mješoviti zbor i soististe. U nastavku će nastupiti po jedan austijski, međunarodni i hrvatski sastav. Zvijezda festivala je James Carter, najznačajniji jazz saksofonist svoje generacije, izrazit eklektik koji fascinantno barata svim stilovima, od najranijih do današnjeg suvremenog zvuka. On će nastupiti u svojoj najintimnijoj kombinaciji s orguljaškim trijom.
    - Kako ste uspjeli udovoljiti zahtjevnim potrebama ovog sastava?
    - Za taj je koncert potrebno nabaviti Hammond orgulje, ali i niz sintisajzera koji nisu posljedni krik tehnike. Radi se o karakterističnom zvuku šezdesetih i sedamdesetih. Tu je opremu danas teško nabaviti. No i u ovom dijelu svijeta postoje zaljubljenici koji skupljaju upravo tu opremu i glazbala, među njima i entuzijast iz Celovca koji ima muzej klavijatura. On raspolaže većinom tih uređaja koje je danas vrlo teško naći jer su se prestali proizvoditi prije više desetljeća.
    - U kojem će se smjeru razvijati Međunarodni dani jazza?
    - Program je rezultat mojih afiniteta, ali moja je dužnost prezentirati hrvatskoj publici i aktualnu scenu svjetskoga jazza. Na žalost, mnogi naši ljubitelji jazza stali su na onome što se događalo prije mnogo godina i slabo su informirani o tome što se događa posljednjih godina,. Upravo je zato važno da predstavimo aktualnog dobitnika Europske jazz nagrade, a to će se u ovom Jazz ciklusu dogoditi četvrti put za redom. To je najveća jazz nagrada uopće na svijetu. Natjecanja tog tipa je vrlo malo. U Americi su svi prepušteni tržištu i postoje glasovanja putem časopisa, primjerice Down Beata. No, to je samo čast. To nije povezano s angažmanima niti je novčano nagrađeno, dok je Europska jazz nagrada dotirana.
    - Koliko priredbe koje organizirate vode brigu o promoviranju hrvatskih jazz izvođača i skladatelja?
    - Situacija u jazzu nije ništa bolja nego u, primjerice sportu ili nekim drugim neetabliranim branšama. Država u jazz ulaže malo ili ništa kao i u sport. Svjedoci smo uspjeha Janice Kostelić koja je uspjela gotovo sama i uz pomoć obitelji i tek tada su se pojavili sponzori i država. Imamo mnogo sportaša koji muku muče jer ne postoji infrastruktura niti je nekom stalo do tih pojedinaca iznimno kvalitetnih na svjetskoj razini. S druge strane postoje institucije koje dobivaju ogroman novac, kako u sportu tako i u umjetnosti. Kad se sagleda vrijednost između ulaganja i rezultata, jazz bi mogao biti odmah proglašen najuspješnijoj umjetnošću u Hrvatskoj. Međutim, to baš nije jednostavno. Ono što je kvalitetno nije na sustavan način promovirano, već to rade pojedinci. Ne postoji godišnji plan. Vlada za svoj mandat ne radi plan promocija, već su to isključivo inicijative pojedinaca. Ne postoji management ili netko tko bi okupio najbolje glazbenike i ciljano ih plasirao.
    - Kako ćete promovirati hrvatske glazbenike i hrvatsku glazbu tijekom ove sezone?
    - Jedan od pet koncerata Jazz Ciklusa, što ga organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i Lisinski, bit će posvećen hrvatskoj glazbi. Takvi projekti koji su djelomično izvan konteksta jazza, bez Ciklusa i djelatnosti Hrvatskog društva skladatelja bili bi vrlo teško provedivi. Crossover program koji donosi kombinaciju jazza i nejazza izvodit će ansambl za suvremenu glazbu Cantus koji inače ne asociramo s jazzom. Međutim na programu će biti djela koja koriste jazz soliste ili su ih napisali jazz glazbenici.
    - Kako ste osmislili Hrvatki jazz portal i koja je uloga te web stranice?
    - To je važan korak koji je u današnje vrijeme nužan. Jazz populacija u svijetu nigdje nije u većini. To su uglavnom uvijek manjinske publike i manjinski interesi, ali upravo zato su međusobno dobro povezani. U Hrvatskoj to nije bio slučaj jer naši jazz glazbenici nisu skloni samopromociji. Malo ih ima svoje web ili stranice preko nekog drugog portala tako da smo zaključili da bi jedna takva nacionalna web stranica bila vrlo korisna. To je Hrvatski web portal koji je krenuo prije pola godine. Za sada se na njemu pojavljuju jazz biografije i novosti iz svijeta jazza, a do kraja ove godine doći će do kvantitativnog i kvalitativnog proširenja sadržaja. Bit će proširen forumom i posebnim linkovima na ostale jazz manifestacije i pojedince koji imaju svoje web stranice. Većina tekstova bit će prevedena na engleski tako daće upravo to biti tajni prolaz hrvatskih jazz glazbenika na svjetsku jazz scenu.
(Preuzeto iz tjednika Fokus od 21. listopada 2005.)
© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja