Dobitnici Posebnih plaketa StatusOvogodišnji dobitnici Posebnih plaketa Status su:
Ljuboslav Ljubo Kuntarić, Dado Topić, Meri Cetinić i Rade Malobabić, te Big band HRT-a, Silvije Glojnarić i Miljenko Prohaska.
U povodu 60 godina javnog umjetničkog djelovanja, posebnom spomen plaketom Status 2007. nagrađuje se Big Band HRT-a, jedan od najstarijih profesionalnih Big Bandova u Europi.
Big Band HRT-a postoji i radi kontinuirano 60 godina, što je u povijesti Big Band-ova prava rijetkost. U svijetu imamo samo nekoliko primjera (Duke Ellington Big Band, Count Basie Big Band, Woddy Herman Big Band), a od Big Band-ova u sklopu radijskih postaja Big Band HRT-a je svjetski raritet. Plesni orkestar RTZ-a, preteća Big Banda HRT-a, osnovan je u sezoni 1946/47. za potrebe Radija od najboljih glazbenika iz nekoliko ansambala, okupljenih pod vodstvom Zlatka Černjula. Osim njega vodili su ga i Miroslav Killer, Milivoj Körbler i Nikica Kalogjera te više od trideset godina Miljenko Prohaska, a danas djeluje pod vodstvom Silvija Glojnarića. Medu mnogobrojnim nastupima Orkestra u 60 godina postojanja osobito treba istaknuti nastupe na jazz festivalima u Ljubljani, na Bledu, u Radencima, na zagrebačkim "Proljetnim danima jazza" te na gotovo svim festivalima zabavne glazbe kao sastavni dio revijskih orkestara. Od prvoga nastupa na Jazz festivalu na Bledu 1962. počinje nova faza u radu orkestra - orijentacija na vlastiti repertoar, čiji je idejni začetnik, kao i najplodniji autor, bio Miljenko Prohaska, a pridružili su mu se i mnogi članovi Orkestra (Ozren Depolo, Damir Dičić, Ladislav Fidri, Silvije Glojnarić i drugi). Zbog takve programske orijentacije, Orkestar je stvorio specifican stil po kojem se razlikovao od sličnih orkestara u zemlji i svijetu.
Prvi je nastup na međunarodnoj sceni Big Band imao u Kölnu godine 1955. Nakon toga su uslijedile turneje po Bugarskoj, Poljskoj, bivšem SSSR-u, na jazz festivalima u Franfurktu, Ingolstadtu i Nagykaniszi, te nastup u Münchenu 1972. u sklopu kulturno-zabavnog programa Olimpijade.
Big Band je u suradnji s Hrvatskim radijem više puta nastupio u prijenosima za EBU (European Broadcasting Union), u kojima je predstavio hrvatske autore svih generacija koji su se afirmirali skladajući i aranžirajuci za manje jazz sastave i za Big Band. U suradnji s Big Bandom HRT-a nastupali su svjetski priznati glazbenici: Art Farmer, Clark Terry, Ted Curson, Johnny Grifin, Sal Nistico, Ernie Wilkins, Kai Winding, John Lewis, Art Taylor, Lucky Thompson, Slide Hampton, Leo Wright i drugi. Tijekom povijesti pa do danas, afirmirani su članovi Big Banda sudjelovali u internacionalnim Big Band-ovima u sklopu EBU projekata (Ozren Depolo, Ladislav Fidri, Saša Nestorović, Davor Križić, Zlatko Strčić, Ivan Potočnjak, Mladen Barakovic, Borna Šercar, Damir Horvat.).
U sklopu svojih nastupa, od zabavnih festivala do jazz nastupa te u sklopu svoje sezone, Big Band surađivao je te surađuje s mnogim hrvatskim renomiranim glazbenicima i pjevačima svih generacija (Ivo Robić, Ivica Šerfezi, Stjepa Jimmy Stanić, Gabi Novak, Radojka Šverko, Tereza Kesovija, Drago Diklić, Jasna Bilušić, Massimo Savić, Nina Badrić, Vanna, Toni Cetinski, Natali Dizdar, gitarist Elvis Stanić, skupina Divas, skupina Cubismo i drugi). Uz redoviti studijski rad za potrebe HRT-a, Big Band, u suradnji s Hrvatskim radijem i urednikom B. Golubovićem, ima redovitu koncertnu sezonu u studiju "Bajsić" HRT-a, u sklopu koje gaji standardni Big Band repertoar ("mape" Counta Basiea, Dukea Ellingtona, Woodyja Hermanna, Glenna Millera, Pereza Pradoa.), izvodi skladbe hrvatskih autora (M. Prohaska, S. Glojnarić, L. Fidri, D. Dičić, B. Hohnjec, O. Depolo, I. Kelemen, Z. Dvoržak, D. Križić, M. Dedić, A. T. Šaban, A. Gelo.), surađuje s renomiranim pjevačima i glazbenicima te ugošćuje strane izvodače. Za skladbu "Sun Ergos", u izvedbi Big band-a HRT-a, Silvije Glojnarić dobio je nagradu "Miroslav Sedak Benčić", koju dodjeljuje Hrvatsko društvo skladatelja. 2005. je godine Big Band, pod ravnanjem dirigenta Silvija Glojnarića, a u suradnji s renomiranim gitaristom Elvisom Stanićem, dobio diskografsku nagradu "Porin" za najbolju jazz izvedbu za skladbu "Stella by starlight" autora V. Younga.
U povodu 60 godina javnog umjetničkog djelovanja Big Banda HRT-a posebnom spomen plaketom Status 2007. nagrađuje se Silvije Glojnarić, skladatelj, aranžer i dirigent.
Dugogodišnji član Zagrebačkog jazz-kvarteta i Zagrebačkog jazz-kvinteta (od 1960., bubanj) s kojima je ostvario velik broj nastupa i snimanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je na mnogim europskim festivalima jazza kao šef dirigent Big banda Hrvatske radiotelevizije i kao glazbenik u raznim manjim sastavima te suradivao s velikim imenima jazza: Artom Farmerom, Leom Wrightom, Slideom Hamptonom, Johnnyjem Griffinom, Buckom Claytonom, Johnom Lewisom, Albertom Mangelsdorfom, Stanom Getzom, Artom Taylorom, Bobom Moverom, J. Toots Thielemansom, Big Joe Turnerom, Mynardom Fergusonom, Buddyjem de Francom, N. H. O. Pedersenom i mnogim drugim značajnim imenima suvremenoga jazza.
U suradnji s A. Mangelsdorfom, J. Lewisom i Karlom Theodorom Geierom snimio je 1964. svoju prvu inozemnu ploču ''Animal Dance''. Posebno treba istaknuti činjenicu da su svjetski poznati jazz glazbenici snimili značajan broj skladbi Silvija Glojnarića. Primjerice, 1973. J. Griffin je medu ostalim snimio ''Atomic Griff'' i ''Aniana'', potom je iste godine jedan od ponajboljih trombonista 20. stoljeća S. Hampton snimio autorov ''Koncert za trombon i big band'', dok je L. Wright snimio Glojnarićevu baladu ''Dreams''. Također je vrijedno istaknuti da je 1975. nakon zajedničkog zagrebačkog koncerta, S. Getz snimio autorovu baladu ''Anabella''.
Prvi samostalni album ''Studijski Jazz Orkestar'' (Jugoton) objavljuje 1971., na kojemu osobno ravna izvedbama dviju skladbi, ''Samba Rodriques'' i ''U snovima''. Prvu autorsku ploču ''Ne daj se Ines'' s devet pjesama objavljuje 1975. (PGP RTB & Alta). Sklada glazbu za razne sastave, od komornih do big band sastava.
Autor je glazbe za film ''Lisice'' Krste Papića (1970.). Ističe se i kao aranžer, zanimajući se i za aranžmane većih glazbeno-scenskih djela. Primjerice, aranžirao je mjuzikle poput ''Slavonske rapsodije'' Branka Mihaljevića (1979.), "Karoline riječke" Ljube Kuntarića (1980.) i "Lady Šram" Arsena Dedića (1991.) te transkribirao mjuzikl "Cabaret" za potrebe Gradskog kazališta ''Kerempuh'' u Zagrebu. Kao aranžer sudjeluje u mnogobrojnim projektima, TV emisijama, show programima, dramskim programima kao i mnogobrojnim radijskim show programima sa instrumentalnim i vokalnim solistima. Njegov je osnovni interes skladanje za big band sastav, za kojega je napisao velik broj kompozicija u stilu suvremenog jazza, swing provenijencije. Posebno je značajan njegov doprinos pokretanju koncertne sezone Big banda Hrvatske radiotelevizije 2000. godine. Diskografija (autorski radovi i instrumentalne suradnje): ''Jazz Festival Bled'' (1969.-63.) i ''Jazz Festival Ljubljana'' (1968., 1969., 1971., 1974.) u izdanjima Jugotona, pet albuma Big banda HRT-a (2001.-04.) u izdanjima Orfeja te u suradnji s Cantusom i HDS-om, medu kojima i važan CD ''Big band HRT-a - 75 godina HR, 45 godina TV'' (HRT - Cantus - HDS, 2001.). Potom ''Tokyo 1972'' (Alta) sa međunarodnog festivala te dvije ploče ''Glenn Rich Orchestra'' (AKA - S. Glojnaric - Jugoton).
Od suradnje sa Zagrebačkim jazz kvartetom izdvajamo: ''Jazz greetings from the east'' (Phillips, 1960.), ''With pain i was born'' (Fontana, 1965.), ''Feel so fine'' sa B. Claytonom i J. Turnerom (Fontana, 1965.), ''The ZJQ'' (Jugoton, 1984.), ''The last session'' (Jazzete, 1991.), ''Zagreb jazz kvartet in concert'' (Jazzete), cetverostruki CD ''Zagreb jazz kvartet'' (Croatia Records, 2001.) u povodu 40. obljetnice ansambla. 
U povodu 60 godina javnog umjetničkog djelovanja Big Banda HRT-a posebnom spomen plaketom Status 2007. nagrađuje se Miljenko Prohaska, skladatelj, aranžer i dirigent.
Rođen je 17. rujna 1925. u Zagrebu. U nižoj mučickoj školi uči violinu, a 1951. završava srednju muzičku (kontrabas). Na Teoretsko-nastavničkom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu diplomirao je 1956. godine. Utemeljio je mnoge orkestre.
Najdulje je djelovao kao šef dirigent Plesnog orkestra (Big Banda) Radio Zagreba, kasnije RTV Zagreb. Kao kontrabasist bio je član Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra Radio Zagreba, Orkestra Jugoslavenske radiodifuzije, Komornog orkestra Radio Zagreba, Zagreb Jazz Kvarteta te mnogih drugih jazz sastava. Od 1955. do 1989, kada odlazi u mirovinu, stalni je šef - dirigent Plesnog orkestra Radio Zagreba. Sa Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske suraduje od 1994, a sudjeluje i u organiziranju Big Banda Hrvatske vojske koji vodi od 1996. do 1998. Kao dirigent i instrumentalist gostovao je u gotovo svim europskim zemljama, te u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Dirigirao je na pet Eurosong natjecanja (2 puta u Londonu, 2 puta u Dublinu te u Madridu). Vrhuncem njegovih gostovanja smatra se dirigiranje vlastitim skladbama na 10. Jazz festivalu u Montereyu (Kalifornija, SAD) 1967. s orkestrom Dona Ellisa. Na tom su festivalu sudjelovala velika solistička imena - Dizzie Gilespie, John Lewis, Ray Brown, James Moody. Godine 1960. Leonard Feather uvrstio ga je u The Encyclopedia of Jazz In The Sixties, a Willis Conover, kultni urednik na radio postaji Glas Amerike, posvetio mu je dvije emisije. Direktor je Zagrebačkog festivala zabavne glazbe (1967-1969).
Danas Miljenko Prohaska suraduje sa Zagrebačkim solistima, Zagrebačkim kvartetom saksofona, Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, Komornim orkestrom, kao i s raznim ansamblima - osobito s gudačkim kvartetima Rucner i Sebastian. Povremeno radi s Big Bandom HRT-a, a redovito sudjeluje u radu Društva za promicanje orguljaške glazbe Franjo Dugan na koncertima Salona Očić. Stalno piše za slovenske vokalne ansamble New Swing Kvartet i mješoviti zbor Perpetuum jazzile. Bavio se pedagoškim radom, uz ostalo i na Akademiji dramskih umjetnosti. Uz mnogobrojne jazz skladbe piše zabavnu, laku orkestralnu i simfonijsku glazbu. Skladbe Intima, Koncert br. 2 i Concertino za jazz kvartet i gudače te skladba Dilemma doživjele su svjetsku premijeru u New Yorku (Carnegie Hall, 1966), kao i u Parizu, u izvođenju Modern Jazz Quarteta, USA Orchestra, Cinncinnati Symphony Orchestra i Pariške filharmonije. Autor je glazbe za radio i TV drame, kazalište, crtane i kratkometražne filmove, balete i zborove. Potpisuje glazbu u petnaest cjelovečernjih filmova (Iluzija, Gravitacija, Sutjeska - obrada glazbe Mikisa Teodorakisa, Visoki napon, Veliki transport, Ponedjeljak ili utorak, Prometej s otoka Viševice, Rondo, Povratak i Kiklop) te dvjema TV serijama (Kuda idu divlje svinje i Sumorna jesen). Suautor je prve hrvatske rock opere Gubec-beg, a orkestrirao je i rock operu Gricka vještica. Iz velikog diskografskog opusa izdvajamo: LP-je Intima, Plesni orkestar RTV Zagreb, Golden hours of Big Band te prvi autorski CD (jazz) Miljenka Prohaske u povodu 900 godina grada Zagreba pod nazivom OPUS 900 (HRT i Orfej, 1994). U okviru serijala Hrvatski suvremeni skladatelji objavljen trostruki CD Miljenko Prohaska (1. Meduigra - balet, scenska i simfonijska glazba, 2. Na svoj način - jazz glazba, 3. Zbog jedne davne melodije - popularna glazba (HDS, Cantus i HRT, kraj 2006). Povremeno se bavi pedagoškim radom: na Akademiji za kazalište dvije godine drži seminare iz filmske glazbe. Miljenko Prohaska član je HDS-a i u dva mandata njegov predsjednik (1967-1968,1988-1990). Predsjednik UKLMH bio je od 1954. do 1957. godine.
Davor Hrvoj
Dobitnici nagrade Status u jazz kategoriji
Miro Kadoić; alt saksofon
Saša Nestorović; tenor/sopran saksofon
Davor Križić; truba/krilnica
Darko Jurković Charlie; električna gitara
Matija Dedić; klavir
Goran Rukavina; kontrabas
Henry Radanović; bas gitara
Krunoslav Levačić i Janko Novoselić; bubnjevi
Elvis Stanić; ostala glazbala/harmonika
Davor Hrvoj
