Branislav-Lala Kovačev - in memoriam

Branislav-Lala Kovačev - in memoriam
Datum objave:
09.10.2012.
Branislav-Lala Kovačev
BRANISLAV-LALA KOVAČEV (1939-2012)

Dešava se u nekom od studija radio Stuttgarta 70-tih godina. Sarajevski jazz kompozitor i dirigent Mladen „Bobby" Guteša je imao naručenu produkciju u kojoj je glavna zvijezda bio nitko drugi doli jedan od najslavnijih jazz pijanista Chick Corea. Da bi mu parirao na najbolji način on uzima tada najtraženiju ritam sekciju na tim prostorima - kontrabasista Eberharda Webera i bubnjara Branislava Kovačeva, rodom iz Kikinde (1939.) i snimanje je Gutešinih skladbi počelo. Corea je već bio zabrinut da li će mu ritmičari odgovoriti na njegovo vulkansko poigravanje hot ritmovima,a onda je kad su krenuli odjednom zaustavio sviranje i kad su svi mislili da nije zadovoljan suradnicima, okrenuo se Bobbyju i čestitao mu, misleći prije svega kako je naš Lala munjevito reagirao na njegovo eksplozivno sviranje.
Spomenuti bubnjar, udaraljkaš, vođa malih sastava, pionir fuzijskog jazza i spajanja balkanske etno glazbe s elementima modernog jazza nas je zauvijek napustio početkom rujna u jednoj splitskoj bolnici, dovezen sa otoka Hvara, gdje je živio dugi niz godina. Kovačev je bio ne samo najbolji od najboljih bubnjara koji su potekli sa ovih prostora, njegova ga je karijera, prvenstveno ona na njemačkoj i europskoj jazz sceni, dovela u samo središte najvažnijih previranja 60-tih,70-tih i 80-tih godina i nadalje. Lista velikih europskih i svjetskih jazz solista s kojima je nastupao i snimao, posebno dok je od sredine 60-tih živio u Njemačkoj, je toliko velika da je to naprosto zapanujuće.
Rođen u Kikindi, otuda nadimak Lala, on zarana dolazi u Beograd sa roditeljima, ide u gimnaziju i , naravno, sluša radio Glas Amerike i velikog jazz radijskog prezentera Willisa Conovera i njegove jazz programe. Inicijacija je bila uspješna, mladić uzima za svoj instument bubnjeve i već sa 16 godina svira u mnogim beogradskim sastavima, mahom po plesnjacima, posebno u dixieland ansamblu „Dinamo", s kojim snima i prvu EP ploču. Već sa 20-tak godina je najmlađi član Jazz orkestra radio Beograda, tada u izvanrednoj formi, ali je ujedno i član malih sastava sklonih modernijim istraživanjima - posebno onih koje su vodili pijanisti Alaksandar Subota i Vladimir Vitas, trubač i potonji kompozitor Aleksandar Korać, te ponajviše Vasilije Belošević s kojim snima dva LP-ja u Mađarskoj. Paralelno s radijskim orkestrom nastupa po Europi i otvara se novim idejama, koje su se tih godina upravo rađale i u Americi i širom starog kontinenta. A u toj istoj su Europi već uspješno svirali mnogi solisti iz bivše države - Duško Gojković, Mladen Guteša, Bora Roković, Milan Lulić, Đimi Stanić, Mile Pavlović, Jovan Miković i mnogi drugi, pa se za njima sredinom 60-tih uputio i Lala, prvo u Skandinaviju s Nadom Knežević, da bi se potom ustalio u Njemačkoj, gdje postaje stalni član trija uglednog jazz pijanista i kompoizitora Horsta Jankowskog. S njim ostaje 6 godina, snima veliki broj ploča za ugledne etikete (MPS, Intercrod- recimo „Jankowskinetik"iz 1967.), obilazi cijeli svijet , prati veliku europsku pjevačicu Katarinu Valente i snima i s njim i pojavljuje se u najrazličitijim glazbenim kontekstima - od čistoj jazza do lake orkestralne glazbe.
Ipak, prihvaća poziv Mladena Guteše, koji je na radio Stuttgartu radio kao kućni aranžer i postaje dio njihove studijske ritamske sekcije,a u isto vrijeme otvara i suradnju sa klaviristom/klavijaturistom Wolfgangom Daunerom i njegovim fuzijskim sastavom „Et Cetera", eksperimentalnije naravi i modernijeg usmjerenja. U okviru radijskih produkcija on je fleksibilan i temperamentan ritmičar koji sa puno uspjeha surađuje sa mnogim važnim europskim i američkim solistima. Ipak se seli u München i u statusu freelance solista radi sa svima i u samom je jezgru važnih promjena na europskoij jazz sceni.
Tu će s kontrabasistom Eberhardom Weberom (ECM slave!) i gitaristom/sitaristom Sigijem Schwabom tvoriti zvjezdanju studijsku ekipu s kojom su svi željeli raditi b- američki be-bop trubač Benny Bailey ( LP „Islands" za ENJA 1976.) i holanski flautistički virtuoz Chriz Hinze ( LP „Wide and Blue"( EMI/Electrola iz 1978.) su tek neki od njih, a redaju se i trubači Ack van Rooyen i Rick Kiefer, te Kenny Wheeler, usni harmonikaš Toots Thielemans, veliki američki harmonikaš Art van Damme, njemački avangardni trombonista Albert Mangelsdorff , pijanist Joachim Kühn, snima i ploče kao član avangaradnog sastava poljskog violiniste/saksofoniste Michala Urbaniaka ( Parathypus A&Parathypus B- intercord 1976), te sa velikim američki alt saksofonistom Charliem Marianom, prati velikog trubača Chata Bakera; da spomenemo samo neke najbolje od najboljih. Često je nezamjenjiv ritmičar u velikim studijskim projektima, koji su se radili pri njemačkim RTV produkcijama, kada je trebalo pročitati zahtjevne aranžmane Slide Hamptona, Bobbyja Guteshe , Rolfa Kühna i drugih.
Kovačev tako 70-tih i 80-tih biva u samom epicentru stvaranja europskog jazza, tu su veliki glazbenici, nove ideje u rasponu od free jazza, atonalnosti, dodira sa egzotičnim civilizacijama, eksperimentiranje sa elektronikom i rockom. Usporedo Lala Kovačev pokreće projekte u koje uključuje najbolje europske soliste i one iz Amerike koji su drugi domicil našli na Starom kontinentu, a paralelno radi sa ponajboljim solistima iz svoje bivše domovine. Prije svih sa trubačem Duškom Gojkovićem, Bobbyjem Gutešom, te s pijanistom Borom Rokovićem; sve odreda sjajnom generacijom jazzista i sve odreda međunarodno priznati. Tako nastaju kvartet „European Jazz Consensus" ( saksofonisti Alan Skidmore i Gerd Dudek, kontrabasist Adelhard Roidinger), u kome eksperimentira i s balkanskim folklorom, te snima dvije vrhunske ploče ( „Mornig Rise" i „Four For Slavia"- obje iz 1977.), potom nastaje kvintet International Jazz Consensus s američkim saksofonistom Allanom Praskinom ( sjajan LP „Break Ti Break" iz 1981.), dio je kvinteta Duška Gojkovića i njegovog velikog orkestra, a s ovim trubačem vodi i sjajnu reprezentaciju jugoslavenskih trubača Trumpets&Rhythm Unit s kojom apsolvira više velikih europskih jazz festivala ( Ljubljana, Pori , den Haag, Beograd i drugdje), te ralizira odličan LP ( PGP RTB, 1977., reizdan recentno kao CD na Cosmic Sound!). Do tog sjajnog, ali kratkotrajućeg ansambla je bio i zagrebački trubač/krilničar/kompozitor Ladislav Fidry. 70-tih je i dio ansambla Boška Petrovića s kojim također istražuje odnose balkanskog folkora, rocka i jazza, u kome je i njemački klavijaturistički čarobnjak Christian Schultze ( otac mu napisao čuvenu pjesmu „Lili Marlen"),a kao plod te suradnje je i odličan LP „With Pain I Was Born ( Jugoton,1977), dio je ekipe koja pod nazivom „Export You All Stars" nastupa 1974. na jazz festivalu u Ljubljani, redovito snima sa Jazz orkeastrom RTV Beograd, djeluje kao sideman u srazu sa takvim veličinama kakve su Jean- Luc Ponty, Attila Zoller, Hans Koller, Palle Mikelborg i drugi. I opet nije se zadovoljavao ispunjavanjem samo uloge pozadinskom čovjeka koji osigurava snažan i fleksibilan, te stilistički različit ritmički potisak za druge, nego radi na vlastitim skladbama, u kojima fuzioinira svoje enormne ritmičke kvalitete sa balkanskim foklorom. Već na „Four For Slavia" ima vlastite skadbe, početkom osamdesetih vodi vlastitu grupu u kojoj su ponajbolji solisti iz Jugoslavije ( Vojin Draškoci, Nenad Jelić, Vlatko Stefanovski, Bata Kanda, Georgij Dimitrovski, Jovan Maljoković, Uroš Šečerov, Ljuba Dimitrijević, Jovan Miković), te oni iz Europe s kojom dublje gazi u prostore „Balkan jazza" i s kojima s početka 80-tih snima čak tri zanimljiva albuma ( „Balkan Impressions Vol.1&Vol.2", te „Izvorni foklor i jazz"- sve za PGP RTB, reizdano na CD-ima!) i s njima nastupa na nekoliko festivala ( emitirao svojedobno na III programu radio Sarajeva koncertni snimak sa festival Jazz Őst-Vest iz Nürnberga iz 1988. kad publika frenetično pozdravlja furiozna sola Vlatka Stefanovskog!).
Već tada se polako povlaći u hvarsko selo Zavala, gdje se okupljaju mnogi europski jazzisti, dovodi velikog američkog kontrabasistu Chuck Izraelsa ( Miles Davis, Bill Evans etc.) i snima trio ploču „Meeting On Hvar", zajedno s „našim" pijanistom Davidom Gazarovom, povremeno dolazi u Beograd na svirke, sprema kolekciju od 7 CD-a sa snimcima iz cijele njegove fascinantne karijere, ali to nikada ne privodi kraju. Oh , da ne zaboravim i ovo - u Sarajevu je bivao u više navrata, radio s tamošnjim RTV jazz orkestrom, posebno kad se ovaj udruživao s Duškom Gojkovićem, a među arhivskim je snimcima i Koncert za jazz udaraljke i simfonijski orkestar, kojega je za njega napisao Vuk Kulenović, sin velikog pjesnika Skendera, sada profesora na Berklee School of Music u Bostonu, a koga su snimili i koncertno predstavili u suradnji sa danas nepostoječim Simfonijskim orkestrom RTV Sarajevo.
Branislav-Lala Kovačev je sahranjen 6.rujna na seoskom groblju u Zavali sa pogledom na plavi Jadran, koga je toliko volio. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je njegovoj supruzi Dani poslao telegram sućuti, a izrazi tuge su stizali iz svih krajeva planete - od Japana do Amerike i iz Europe, svugdje gdje je njegova muzika dopirala. Delegacija Hrvatske glazbene unije je bila nazočna.
Kada sam kontaktirao velikog engleskog saksofonistu Alana Skidmorea da mu javim za smrt glazbenika sa kojim je dugo surađivao i koga je s obitelji posjetio u Zavali, bio je tužan, a onda mi je rekao da će još jedan oroginalni član EJC kvarteta doći svirati na Herts jazz festivalu, koji se od 14-16.rujna održao u predgrađu Londona Welwyn Gardens Cityju. Grupa European Jazz Ensemble je svirala drugog dana i članovi su sastava zadnju skladbu posvetili bubnjaru Branislavu Lali Kovačevu. Dostojan hommage velikom bubnjaru i udaraljakšu.
Ognjen Tvrtković

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja