Jazz emisija koja odgovara na univerzalna ljudska pitanja

 Jazz emisija koja odgovara na univerzalna ljudska pitanja
Datum objave:
02.10.2022.

Melanija Pović Jagarinec, urednica emisije Svijet jazza na 3. programu HTV-a koja je obilježila 100. izdanje

            U sklopu obilježavanja desete obljetnice pokretanja Trećeg programa HTV-a 19. je rujna održan koncert kojim je polusatna emisija Svijet jazza, koja se od 28. veljače 2017. svakog drugog tjedna emitira na trećem programu HTV-a, proslavila svoje stoto izdanje. Tom prigodom u zagrebačkom klubu Močvara održana je tribina vezana uz teme koje je emisija obradila te je nastupio sastav The Reel Problems u izravnom prijenosu na HTV3. Bio je to povod za razgovor s urednicom emisije Melanijom Pović Jagarinec koja je za Novi list objasnila zašto je Svijet jazza u samo nekoliko godina ostvario kultni status. “Kada sam počela razmišljati kako obilježiti stotu emisiju jedino u što sam bila sigurna jest želja da pri tome glazbenici budu u prvom planu, a da publika pritom ne ostane zakinuta”, rekla je. “Zahvaljujući vještom planiranju, organizacijskim sposobnostima i dobroj volji kontrabasista Ivara Robana Križića dobili smo jedan od najboljih hrvatskih jazz sastava uživo u programu, ali i veliku podršku drugih jazz glazbenika koji su i sami došli kao publika na koncert. The Reel Problems su glazbenici koji se međusobno jako dobro razumiju, koju su otvoreni, tolerantni ali koji se bez zadrške međusobno vole i nadmetati. To su i sada svojom svirkom pokazali, rekla bih da su otišli čak i korak dalje jer su zamišljenu granicu između sebe i publike koju na svojim koncertima i inače često pomiču, ponovo uspjeli redefinirati. Naime, saksofonist Mario Bočić, trombonist Luka Žužić i trubač Nikola Vuković na koncertu su se za vrijeme jednog, kako mi se u tom trenu činilo, malo sebičnijeg sola bubnjara Krune Levačića odlučili spontano sjesti na mjesta predviđena za publiku, baš pored našeg poznatog filmologa i velikog zaljubljenika i jazz poznavatelja, zapravo najtočnije rečeno - velikog prijatelja emisije, Nikice Gilića. On je kasnije komentirao da se u tom trenutku osjećao kao dio benda. Tim je riječima najtočnije pogodio cijelu moju namjeru oko koncerta na kojem je publika bila razmještena tik uz glazbenike. The Reel Problems upravo je sastav koji je sposoban toliko uvući publiku u svoje sviranje da ona postaje, u ovom slučaju, šesti i ravnopravni član. Bio je to koncert koji ću pamtiti kao koncert prepun emocija, koncert koji je u isto vrijeme za plakanje i smijanje.”

            Koncert su pratili mnogobrojni gledatelji/slušatelji koji su burnim odobravanjem poticali glazbenike na još bolju svirku, ali i neočekivane obrate, što je zapravo zaštitni znak sastava. Naime, to je također način na koji emisija komunicira s publikom. “Emisija od početka nije zamišljena pretenciozno, nemamo namjeru docirati i glumiti “jazz policiju”, važni su nam mišljenja i komentari gledatelja koji nam se često javljaju na facebook stranici emisije”, rekla jeMelanija Pović Jagarinec. “Obraćamo se ljubiteljima jazz glazbe, umjetnosti općenito ali i širokoj publici željnoj kvalitetnog kulturnog sadržaja. To je publika radi koje postoji nacionalna televizija, publika koja očekuje vrhunski kulturni program koji često prolazi ispod medijskog radara, publika prema kojoj osjećamo odgovornost iznijeti najbolje od svijeta jazza.”

Intrigantno i zanimljivo

            Najboje od svijeta jazza emisija nudi od samog početka. To je kronika glazbenih događanja, emisija koja popularizira jazz i prikazuje ga kao ravnopravnog sudionika najšireg kulturnog života. Osim što je informativna i edukativna, ona se bavi propitivanjem značaja jazza u današnje trenutku, njegovim doprinosom svjetskoj kulturi... Koncepcija je potpuno drukčija od one u emisiji Vrijeme je za jazz koju Melanija Pović Jagarinec također uređuje. “Duga je već povijest i tradicija prikazivanja jazz glazbe na domaćoj televiziji”, podsjeća. “Upravo se ove godine bilježi šezdeset godina od kada je pokrenuta emisija Jazz scena koja se emitirala prije središnjeg Dnevnika, baš u istom terminu kao i danas aktualna emisija Vrijeme je za jazz. Tu se malo toga promijenilo i radi se o snimkama cjelovečernjih koncerata. No ono što se od tada do danas promijenilo, jest potreba da se kroz emisiju Svijet jazza koja je krenula s emitiranjem u veljači 2017. i danas broji svojih stotinu izdanja, aktualizira i otvori živi prostor jazz glazbe i prikaže ga se kao ravnopravnog sudionika najšireg kulturnog života. Naime, generalno je mišljenje da je jazz glazba opterećena etiketama i predrasudama, da djeluje nedostupno i nerazumljivo, uključuje mnogo i previše različitih stilova, no ona je u isto vrijeme inkluzivna i tolerantna. Naša ideja je bila kroz razgovore s jazz glazbenicima ali i s drugim zaljubljenicima u jazz, pokušati približiti njihova promišljanja, viđenja, doživljaje vezane uz jazz glazbu i kroz njihov način života napraviti neki drugačiji kritički uvod u jazz, odnosno otvoriti neki novi prostor za lakše razumijevanje te vrste glazbe. Jednostavno, pokazati vrijednosti i ljepotu koju jazz ima i koju je vrijedno doživjeti.

            Povodi za izbor tema su različiti, a one su obrađene tako da publici pružaju objektivan, ali i subjektivan prikaz, no uvijek itrigantan i zanimljiv. “Povod svakoj emisiji je reportažni pregled aktualnog koncerta, festivala, izložbe, događaja”, objašnjava. “Ipak, suočeni s covid ograničenjima morali smo jedno vrijeme i sami inicirati neke teme. U dosadašnjih stotinu epizoda, dotakli smo se mnogih tema. Neke od njih su jazz u slici ili fotografiji, jazz izdavaštvo, obrazovanje (tečajevi, radionice, seminari, jazz na akademiji), festivalski turizam, nove ideje i pojave u glazbi, povratak vinyla, nagrade i priznanja vezane uz jazz, jazz klubovi, jazz art film, predstavljanje važnih projekata, uglednih glazbenika, stilova, povijest hrvatskog jazza, atraktivna gostovanja itd. U emisiji smo tako ugostili neke od najvećih jazz glazbenika: Pata Metheneya, Diannu Reeves, Christiana McBridea, Richarda Gallianoa, Gonzala Rubalcabu, Avishaia Cohena, Triloka Gurtua, Archija Sheppa, Marca Ribota, ali jednako tako slikara, strip crtača i ilustratora Danijela Žeželja, pjesnika, prevoditelja i našeg najpoznatijeg barda beat generacije Voju Šindolića ili jednog od naših najboljih fotografa Damila Kalogjeru. Osim toga u prilog povijesti jazza obljetničarski smo se prisjetili Boška Petrovića, Aleksandra Bubanovića i Mire Križića, portretirali Yusefa Lateefa, Thelonoiusa Monka, Johna Coltranea.”

Entuzijazam organizatora

            Radi se od reda o uglednicima jazza, bez obzira je li riječ o velikanima koji već godinama nisu s nama ili onima koje je ekipa emisije “privela na saslušanje” i snimila - svirku i intervjue. No ostvarena je i ravnoteža između velikana i manje poznatih glazbenika, domaćih i stranih, stilski raznolikih, onih s različitim pogledima na glazbu i život... “Kao što smo 19. rujna spomenuli na tribini posvećenoj emisiji, uoči koncerta The Reel Problems u zagrebačkom klubu Močvara, jako su važna gostovanja stranih glazbenika”, tvrdi Melanija Pović Jagarinec. “Jazz se najbolje osjeća u živo, a oni donose neke nove ideje, unose svježinu i nove perspektive, tim više ako na njihov koncert dođu i domaći glazbenici. No, ništa manje nisu vrijedni niti koncerti domaćih sastava bez obzira radi li se o velikoj koncertnoj dvorani ili malom klubu. Važno je da se ideje stvaraju, razmjenjuju i nadograđuju među što većem broju glazbenika. Tu negdje dolazi i emisija “Svijet jazza” kroz koju te glazbene ideje ali i sve ono što je prethodilo nastajanju tih ideja direktno od samih glazbenika možemo predstaviti i publici. Drago mi je da su to u posljednje vrijeme u velikom broju počeli shvaćati i sami glazbenici, kao i većina promotora koji nam sami šalju pozive za suradnju, tako da nije veliki pritisak oko pronalaženja novih tema i događaja. Komunikacija je i na tom planu u pravilu odlična, pa se teme mogu i puno kvalitetnije pripremiti i obraditi. Naravno da i mi, kao u ostalom i cijela jazz scena, žudimo za najvećim imenima iz svijeta jazza, ali realnost nas upućuje da se bavimo onime što je, rekli bismo, ipak u našem dvorištu.”

            U nastojanju da pruži čim objektivniju sliku o jazz aktivnostima u svim dijelovima Hrvatske emisija Svijet jazza redovito prati zbivanja u dvoranama, klubovima, kino dvoranama, galerijama, knjižarama, u raznim gradovima u unutrašnjosti, na obali i otocima, od krajnjeg sjevera, preko Istre do Raba, Zadra i Dubrovnika. “Uz sva moguća ograničenja, drago mi je da smo u određenoj mjeri uspjeli prikazati i jazz scenu izvan Zagreba, festivale i koncerte koji su s velikim entuzijazmom organizirani, ali i pojedine glazbenike koji sami na svoja leđa preuzimaju ulogu organizatora”, govori urednica. “Pri tome mislim najprije na scenu vezanu uz Rijeku i Kvarner, od Elvisa Stanića, Zorana Majstorovića, Denisa Razumovića, Brune Mičetića ili Damjana Grbca, ali i na krug glazbenika i zaljubljenika u jazz koji se okupljaju oko vrlo agilnog riječkog antikvarijata i izdavačke kuće Ex Libris kod kojih smo do te mjere gostovali na raznim promocijama knjiga i jam sessionima da su uz veliko prijateljstvo koje se među nama razvilo, postali i naš drugi dnevni boravak. Ništa manje jaka i važna je i pulska, odnosno sve aktivnija istarska jazz scena koja ima zaista veliku sreću i pomoć od jazz zaljubljenika Miodraga Čerine, gdje se pojavljuje sve više glazbenika uz već iskusne Branka Sterpina, Roberta Mikuljana, Leona Brenka, ali i predstavnika impro scene, ekipe okupljene oko pulskog centra Rojc i festivala Audioart Alena Sinkauza. Tu je naravno i sjever Hrvatske s centrima događanja u Varaždinu, Čakovcu gdje je također sve prepušteno naporima pojedinaca posebno moćne gomilice oko Festa jazza u Koprivnici...”

Nejasne podjele

            Edukativni karakter emisije, ali i doprinos u odgoju publike i glazbenika,

zapravo su imperativi i konstanta. Naime, radi se o glazbi koja je po prirodi poučna, a i sve što sudionici (glazbenici, ljubitelji jazza, sociolozi, filmolozi, muzikolozi, umjetnici raznih profila...) govore, sve što glazbenici objašnjavaju polaznicima na jazz radionicama, sve što se kroz emisiju poručuje, uvijek je poučno i zanimljivo. “Jazz je glazba kojoj je promjena imanentna, uvijek se traži nešto novo, jedinstveno, vlastito” tvrdi. “Traže to glazbenici ali i publika, ljubitelji jazza. No, promjene imaju svoja ishodišta, glazba uvijek ima poveznicu s tradicijom. Nekako se treba voditi tom maksimom, a tako smo se postavili i u emisiji. Dobro je biti poseban, ali jednako je važno znati koji su temelji, što je to, kako i zašto je nešto bilo prije. U emisiji puno vodimo računa o tom edukativnom momentu, pratili smo radionice, odlazili na jazz module na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, pratili glazbene radionice u Grožnjanu, predstavljali velike međunarodne skupove jazz škola ili svjetski kongres saksofona. Same glazbenike često ispitujemo o korijenima njihove glazbe i instrumenta kojim se služe, ali i drugim kolegama glazbenicima koji su dio njihove tradicije. Osim toga, u emisiji volimo prepoznavati spojeve naoko raznorodnih polja kao na primjer klasične glazbe, etno glazbe, filma, fotografije, slikarstva, stripa u odnosu na jazz pokazujući teškoću postavljanja oštrih granica u svijetu i vremenu brzog protoka informacija, fluidnih sadržaja i sve nejasnijih interesnih i tematskih podjela.”

            Osim iskusnih jazzista koji već godinama oduševljavaju publiku svojim izvedbama, emisija je sklona mladima, pruža im prostor za izražavanje, potiče ih i predstavlja. “Veliko je zadovoljstvo vidjeti kako se pojavljuju nove generacije glazbenika i na koje se sve načine bacaju u koštac s trenutnom situacijom u Hrvatskoj”, kaže Melanija Pović Jagarinec. “Bez obzira što kod nas još uvijek ne postoji jazz akademija, imamo veliki broj obrazovanih mladih jazz glazbenika i onih srednje generacije koji su se odškolovali u Grazu, Trstu, Klagenfurtu, Beču ili Rotterdamu i pokušavaju funkcionirati kao dio scene. Na zagrebačkoj akademiji Saša Nestorović u sklopu jazz modula u tom smjeru vodi i jedan broj zainteresiranih klasičnih glazbenika o čemu smo nekoliko puta govorili u emisiji. Mislim da je važno i s naše strane dati podršku mladima, da dobiju i od nas povratnu informaciju o važnosti njihove ustrajnosti, ali jednako tako pružiti im kroz emisiju odgovore na pitanja koje mogu dobiti jedino iz razgovora s drugim kolegama glazbenicima.”

Potpuno povjerenje

            Svojim temama i načinom na koji ih obrađuje, ali i značajem za hrvatsku kulturu, emisija Svijet jazza našla je idealno utočište na 3. programu Hrvatske televizije. Zato je koncert koji je upriličen u povodu stote emisije s razlogom našao svoje mjesto u proslavi desete obljetnice 3. programa. “Izborom tema i načinom kako ih obrađujemo, postavljanjem pitanja i tragamo za odgovorima”, objašnjava urednica. “Želja nam je publici ali i onom dijelu stručne javnosti koja se bavi glazbom, kroz aktualna zbivanja pobuditi interes za teme koje nam se čine važnima. Brzi način života često nas lišava stvari koje bi nam trebale biti malo više na ljestvici interesa. Mislim da se tu zapravo krije odgovor o važnosti postojanja jednog javnog medijskog servisa, odnosno jedne naoko manje važne emisije o jazz glazbi. Iako se bavimo jazz glazbom, naš pogled je uvijek širi. Mi želimo kroz jazz i pitanja zašto se jazz sluša, voli i živi, odgovoriti na univerzalna ljudska pitanja, pitanja o vrijednostima, predodžbama i praksama koje oblikuju identitet pojedinca, grupa i nacije. Uostalom, ako jazz glazba može biti bitan dio identiteta, zašto ne bi mogao biti i jedan od mogućih polazišnih prostora za takva pitanja?”

            Ova je emisija rezultat truda i posvećenja, ali i strasti, entuzijazmu i profesionalnom odnosu prema poslu. Melanija Pović Jagarinec je govorila i o tome: “Ove se godine obilježava sto godina od rođenja velikana jazza Charlesa Mingusa, a riječka izdavačka kuća Ex Libris ujedno je objavila Mingusovu kultnu autobiografiju “Gore nego psetu”. Parafrazirajući samog Mingusa s početka te romansirane i faktografski vrlo upitne autobiografije, rekla bih da, kao što je on vrlo kompleksan i sam sebe promatra kroz tri lica, i nas je troje u emisiji. “Jedan vječito stoji u sredini, ravnodušan, nedodirljiv, koji promatra. Drugi je nalik preplašenoj životinji koji napada jer se boji da ga drugi ne napadnu. Treći je nježan i pun ljubavi i dopušta ljudima da ga svašta nagovore…” Emisiju dakle od početka stvaramo Davor Hrvoj, Saša Drach i ja, a tko je tko od ove mingusove trojice ostavljam otvoreno na vlastitu prosudbu. Šalu na stranu, Davor i Saša pravi su insideri, prate sva događanja vezana uz jazz imaju moje potpuno povjerenje. No, ono što sam htjela reći je da se radi o vrlo različitim individuama koje su se u poslu oko emisije nekada više, a nekada manje uspješno nadopunjavale. Svatko od nas ime svoje preference, ali se jednako tako od svakoga pojedinačno očekuje maksimalni doprinos pri kreiranju teme. Veže nas strast, entuzijazam i profesionalizam i upravo to svim silama i pokušavamo prenijeti na televizijski ekran.”

            Osim premijernih epizoda koje se emitiraju svakog drugog četvrtka na Trećem, emisija Svijet jazza ima i svoje reprizne termine. S početkom nove jesenske sheme ima novi termin četvrtkom u 19 i 30 na HTV3 kada se izmjenjuju reprizne i premijerne epizode. Osim toga, sve se do sada emitirane epizode mogu pogledati u videoteci na HRTi platformi.

Davor Hrvoj

(Preuzeto iz Novog lista od 2. listopada 2022.)

 

© 2008-2022 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja