Osvrti

U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu su od 21. do 24. listopada po trinaesti put održani Međunarodni dani jazza, što ih organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i Koncertna dvorana Lisinski. Priredba je pokazala svu šarolikost glazbenih iskaza i vitalnost nekih za koje su mnogi predviđali da su tek prolazan hir jednog naraštaja, ali i koncepciju koja pod kapom jazza predstavlja i nejazzističku glazbu, najčešče jer ju izvode glazbenici koji dolaze iz jazz miljea ili više, manje koketiraju s jazzom i ne spadaju niti u jednu postojeću ladicu, ali ih nude i plačaju strani kulturni centri u Hrvatskoj što je primamljivo za organizatora koji u nezavidnoj financijskoj situasciji ionako čini iznimne napore i postiže lijep uspjeh.

Dojmljiv nastup trija Jay Clayton/Fritz Pauer/Ed Neumeister: u organizacji Jazz kluba Zagreb HDS-a i KD Lisinski, od 13. do 16. svibnja održana je 13. Proljetna revija jazza. Kroz dva koncerta dnevno ova je međunarodna priredba, što se tradicionalno održava u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, predstavila raznolik program, a uvela je i jednu novinu. Naime, održan je okrugli stol o povijesti hrvatskog jazza. S glazbenicima koji su sudjelovali u stvaranju hrvatskog jazza razgovarao je glazbeni kritičar Fran Potočnjak.

U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u subotu je u biennalskom koncertu nastupio britanski gitarist Fred Frith. U realizaciji zanimljivih ideja, koje uključuju najrazličitije i najneobičnije zvukovne perverzije, Frith je koristio svu silu pedala mijenjajući zvuk svoje gitare koja se doimala poput udaraljkaškog glazbala ili sinthesizera, stvarajući loopove i bojajući zvukove.

Zjačin koncert u znaku Coltraneove glazbe: u ciklusu jazz koncerata Hrvatskog društva skladatelja i Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski 18. je ožujka, u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebu nastupio međunarodni kvartet što ga vode naš gitarist Ratko Zjača i američki kontrabasist Reggie Workman. 

Osoban izraz cijenjenog glazbenika suvremena jazza: u trećem koncertu Jazz ciklusa HDS-a i KD Lisinki, 10. je prosinca prošle godine u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebu nastupio poljski trubač i skladatelj Tomasz Stanko. Iako je već četiri desetljeća u samom vrhu europskog jazza, prošle je godine ostvario izniman uspjeh i priznanje na Europskoj, ali i svjetskoj jazz sceni. U Zagrebu je nastupio na vrhuncu karijere, u zaključnom dijelu velike promotivne turneje novog CD-a Soul of Things” .

Uvjerljive izvedbe standarda i Petrovićevih skladbi: u ponedjeljak, 21. listopada u Maloj dvorani Lisinski održan je drugi koncert Jazz ciklusa Dvorane Lisinski i Jazz kluba Hrvatskog društva skladatelja. Nastupio je Big Band RTV Slovenija s gostom Boškom Petrovićem koji se odlično stopio s ovim orkestrom međunarodnog ugleda. 

U petak, 27. rujna, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupio je Big Band poznatog gitarista, skladatelja i aranžera Damira Dičića. Uz ritam sekciju u kojoj su svirali gitarist Elvis Stanić, klavirist Neven Frangeš, basist Mario Mavrin i mladi slovenski bubnjar Bruno Domiter, veći dio orkestra sačinjavali su članovi Big Banda HRT-a. 

Međunarodni dani jazza profilirali su se u priredbu koja donosi nastupe uglavnom stranih, ali i naših, kao i kombinacija u kojima zajedno sviraju naši sa stranim glazbenicima. Ove godine to je bio hrvatsko-slovenski Elvis Stanić Group, te kvartet Milana Lulića u čijoj su ritam sekciji svirali Nijemac, Nizozemac i Amerikanac. Priredba je većim dijelom orijentirana prema suvremenom jazzu...

U organizaciji Jazz kluba Zagreb Hrvatskog društva skladatelja i Koncertne dvorane Lisinski od 22. do 25. listopada u Maloj dvorani Lisinski održani su 12. međunarodni dani jazza. 
 

Prodor mladih snaga na našoj jazz sceni: Priredba je jasno pokazala u kojem se smjeru razvija naš jazz i što će biti preokupacija mlađih jazz glazbenika u sljedećem razdoblju. Sudeći prema pokazanom, ali i djelovanju drugih sastava koji nisu nastupili na Reviji, u nas stasa novi naraštaj jazzista koji se sve više okreću skladateljskom i aranžerskom djelovanju što je poslije slavnih dana Boška Petrovića, Miljenka Prohaske i drugih autora što su proslavili naše stvaralaštvo, godinama bilo zapostavljeno.